Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeOpštinskoj upravi se obratilo pravno lice B sa sledećim zahtevom u vezi sa integralnom dozvolom: Preduzeću A je 2021. godine izdato rešenje o izdavanju integralne dozvole za skladištenje, tretman i ponovno iskorišćenje otpada, na period od 10 godina. Krajem 2023. godine preduzeće A je zaključilo ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa preduzećem B, kojim ustupa nepokretnosti i opremu u kojima i sa kojima se sprovodi drvna proizvodnja. Pravno lice B obavlja istu delatnost kao i pravno lice A, pod šifrom 1624 – proizvodnja drvne ambalaže, u prostoru u vlasništvu pravnog lica A, sa opremom u vlasništvu pravnog lica A, koristeći istu tehnologiju i iste tehnološko-tehničke postupke. Dakle, u ovom konkretnom slučaju reč je o „preslikanom“ stanju i identičnim uslovima, s tim da pravno lice B obavlja sve poslovne i proizvodne aktivnosti koje je ranije obavljalo pravno lice A, u istom prostoru, sa istom opremom i na isti način. S obzirom na sve navedene okolnosti, postavlja se pitanje da li postoji mogućnost prenosa integralne dozvole sa jednog pravnog subjekta na drugi pravni subjekt. Zahvaljujemo unapred na odgovoru i stojimo na raspolaganju za sve dodatne informacije.
Članom 7. stav 6. Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, propisano je da se „Dozvola izdaje na period koji ne može biti duži od deset godina, za jedno ili više postrojenja na istom mestu kojim upravlja isti operater.“ Pošto Zakon ne predviđa „automatsko“ prenošenje dozvole, predlog može biti da nadležni organ izda novu dozvolu pravnom licu B.
Tumačenje člana 123. stav 11 Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja u vezi obrazovanja komisije za izbor direktora Škole, da li može sekretar škole da bude u sastav komisije za izbor direktora?
Prema čl. 123, stav 11. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 - dr. zakon, 10/2019, 27/2018 - dr. zakon, 6/2020, 129/2021 i 92/2023): „Organ upravljanja obrazuje komisiju za izbor direktora (u daljem tekstu: Komisija) koja ima neparan broj članova i sprovodi postupak za izbor direktora, i to: obradu konkursne dokumentacije, utvrđuje ispunjenost zakonom propisanih uslova za izbor direktora, obavlja intervju sa kandidatima i pribavlja mišljenje vaspitno-obrazovnog, nastavničkog, odnosno nastavničkog i pedagoškog veća o prijavljenim kandidatima.” Stav 13. istog člana Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja glasi: „Bliži uslovi o broju članova, sastavu i načinu obrazovanja Komisije uređuju se opštim aktom ustanove.“ Iz navedenog proizilazi da ne postoji zakonsko ograničenje zbog kojeg sekretar škole ne bi mogao da bude član komisije za izbor direktora ustanove, osim u situaciji kada postoji sukob interesa po nekom drugom osnovu (npr. da je u srodstvu sa kandidatom i sl.), ili ukoliko opštim aktom ustanove nije drugačije uređeno.
Kako je regulisano finansiranje pripremnog predškolskog razreda, koji rashodi mogu biti finansirani iz namenskog transfera Ministarstva obrazovanja? Da li postoje jasno definisani rashodi ili može predškolska ustanova samostalno odlučivati koje rashode će isplaćivati iz namenskog transfera?
Zakon o finansiranju lokalne samouprave („Službeni glasnik RS", br. 62/2006,... 85/2024) u članu 2. definiše namenski transfer kao transfer koji se koristi za tačno određenu svrhu, odnosno vrstu izdatka za koju je transfer dodeljen. Članom 46. istog zakona navedeno je da u slučaju nenamenskog trošenja transfera, ministar nadležan za poslove finansija može predložiti Vladi da se jedinici lokalne samouprave uskrati deo ukupnog nenamenskog transfera u iznosu nenamenski utrošenih sredstava.
S obzirom na to da je konkretan transfer Ministarstva prosvete namenjen za realizaciju pripremnog predškolskog programa, sredstva se mogu koristiti isključivo za ovu namenu. Shodno navedenom, smatramo da predškolske ustanove imaju određenu fleksibilnost u pogledu raspodele sredstava, ali ta sredstva moraju biti korišćena isključivo u okviru pripremnog predškolskog programa (npr. mogu se koristiti za plate zaposlenih, obezbeđivanje materijala, organizovanje aktivnosti, itd.).
Informacije o tome šta podrazumeva pripremni predškolski program možete pronaći na zvaničnom sajtu Ministarstva prosvete https://prosveta.gov.rs/__trashed/, ili se možete direktno obratiti Ministarstvu prosvete kako biste dobili precizne smernice u vezi sa opravdanošću rashoda koji se mogu finansirati iz transfernih sredstava.
Da li građani imaju pravo da zahtevaju otpis duga za ptrethodni mesec za vodu prema Javnom komunalnom preduzeću u iznosu od skoro 50 hiljada dinara, ukoliko se ne radi o stvarnoj potrošnji, već je došlo do pucanja cevi u dvorištu vlasnika?
Da, građani imaju pravo da zahtevaju Javnom komunalnom preduzeću, otpis duga za prethodni mesec za vodu ukoliko se ne radi o stvarnoj potrošnji.
Međutim, postupak i uslovi za otpis duga mogu varirati u zavisnosti od lokalnih propisa i pravilnika Javnog komunalnog preduzeća (JKP).
Da li se za obračun godina za jubilarnu nagradu uzimaju u obzir i ugovori o privremenim i povremenim poslovima i ugovori o delu potisani sa opštinom?
U skladu sa članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS („Sl. glasnik RS“, br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) pravo na jubilarnu nagradu ostvaruju zaposleni u JLS za navršenih 10, 20 30, 35 ili 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvario pravo iz radnog odnosa.
S obzirom da se za jubilarnu nagradu računaju samo godine provedene u radnom odnosu, a imajući u vidu da je odredbama Zakona o radu angažovanje po ugovoru o obavljanju privremenih i povremenih poslova i ugovoru o delu definisano kao rad van radnog odnosa, godine angažovanja po osnovu ovog ugovora se ne računaju u jubilarnu nagradu.